OSNOVNE INFORMACIJE

Specijalistički staž je obavljanje psihološke djelatnosti u okviru specijalističkog usavršavanja kojim specijalizant stječe praktične kompetencije za obavljanje psihološke djelatnosti.

Specijalistički staž u području kliničke psihologije provodi se prema Programu specijalističkog staža u području kliničke psihologije, u trajanju od najmanje 960 sati.

Specijalistički staž u području kliničke psihologije provodi se obavljanjem psihološke djelatnosti u okviru specijalističkog usavršavanja ovlaštenih psihologa radi stjecanja, unaprjeđivanja i primjene praktičnih kompetencija iz kliničke prakse, teorije i istraživanja u područjima psihopatologije, kliničke psihodijagnostike, psiholoških tretmana i etike, koje kompetencije su potrebne za obavljanje stručno zahtjevnijih oblika kliničko-psihološkog rada. Završetkom specijalističkog staža i polaganjem specijalističkog ispita, specijalizant kliničke psihologije ostvaruje specifičnu izobrazbu u području kliničke psihologije nakon koje mora u cijelosti razumjeti i primjenjivati teorijske i praktične aspekte kliničke psihologije, posjedovati vještine za procjenu, dijagnostiku, diferencijalnu dijagnostiku i tretman psiholoških poremećaja, raspolagati istraživačkim sposobnostima u mjeri da može doprinositi kliničkoj praksi putem stručnih i znanstvenih istraživanja, raspolagati sposobnostima rada u multidisciplinarnim timovima i vještinom komunikacije s korisnicima psiholoških usluga i članovima njihovih obitelji, čime se osposobljava za samostalno obavljanje poslova u području kliničke psihologije.

OBAVLJANJE SPECIJALISTIČKOG STAŽA

Specijalizant započinje s obavljanjem specijalističkog staža nakon utvrđivanja ispunjenja pretpostavki u pogledu radnog iskustva i specijalističke izobrazbe te nakon određivanja mentora.

Specijalistički staž specijalizant u pravilu obavlja u radnom odnosu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, kod zdravstvenog radnika u privatnoj praksi ili u privatnoj psihološkoj praksi. Specijalistički staž može se obavljati i u radnom odnosu ili na drugoj ugovornoj osnovi uz pretpostavku da poslovi koje specijalizant obavlja predstavljaju poslove u području kliničke psihologije.

MENTOR I KOMENTOR

Popis mentora

Na prijedlog podnositelja zahtjeva za kojeg se na temelju stručnog mišljenja utvrdi da ispunjava uvjete radnog iskustva i završene specijalističke izobrazbe, a nakon pribavljenog mišljenja nadležnog povjerenstva, čelnik tijela će podnositelju zahtjeva zaključkom odrediti mentora. Zaključkom se utvrđuju rok u kojem podnositelj zahtjeva mora obaviti specijalistički staž i rok u kojem mora položiti specijalistički ispit u području specijalnosti za koje traži priznavanje.

Rad specijalizanta tijekom specijalističkog staža prati i nadzire mentor koji je odgovoran za propisano provođenje programa specijalističkog staža u području kliničke psihologije.

Mentor može biti ovlašteni psiholog za kojeg ne postoje zapreke iz članka 27. Pravilnika o specijalnostima ovlaštenih psihologa, koji ima priznatu specijalnost u području kliničke psihologije i koji od dana priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti ima najmanje deset (10) godina radnog iskustva u području specijalnosti u kojem se određuje za mentora.

Jedan mentor može istodobno mentorirati najviše tri (3) specijalizanta, osim u područjima specijalnosti u kojima prema procjeni Povjerenstva postoji manjak mentora, u kojim slučajevima se iznimno može odobriti istodobno mentoriranje više od tri (3) specijalizanta.

Mentor ocjenjuje interakciju specijalizanta s korisnikom i opservira usvojenost praktičnih, kliničkih i proceduralnih vještina te raspravlja o konkretnim slučajevima s naglaskom na psihodijagnostičku hipotezu, provođenje intervjua, odabir i primjenu i interpretaciju rezultata psihodijagnostičkih sredstava, pisanje nalaza i mišljenja te davanje preporuka i provođenje tretmanskih postupaka.

Mentor mora biti u radnom odnosu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, kod zdravstvenog radnika u privatnoj praksi ili u privatnoj psihološkoj praksi.

Mentor je u neposrednom radu sa specijalizantom obvezan provesti najmanje 100 sati tijekom specijalističkog staža, a najmanje dva sata tjedno.

U svrhu cjelovite i sveobuhvatne stručne i praktične poduke stjecanjem pojedinih specifičnih znanja i vještina, mentor može specijalizanta uputiti komentoru. Na komentora se odgovarajuće primjenjuju odredbe općeg akta Komore kojim su uređene specijalnosti ovlaštenih psihologa i ovog Programa kojima su uređena prava i obveze mentora.

ZAVRŠNO MIŠLJENJE MENTORA I OBRAZAC PRAĆENJA NAPREDOVANJA U STJECANJU KOMPETENCIJA

Napredovanje specijalizanta u stjecanju kompetencija prati mentor putem obrasca praćenja napredovanja. Vlastoručno potpisano završno mišljenje mentora dokaz je obavljenog specijalističkog staža, njegovog trajanja i stečenih kompetencija.

Do završetka specijalističkog staža mentor je obvezan ocijeniti stjecanje kompetencija specijalizanta na obrascu praćenja napredovanja, slijedećim ocjenama:

1. 1. »A« označava da su kompetencije u potpunosti stečene na razini potrebnoj za samostalno obavljanje zadataka.
   2. »B« označava da su kompetencije stečene, ali uz potrebu dodatne supervizije prilikom samostalnog obavljanja zadataka.
   3. »C« označava da su kompetencije stečene na razini nedovoljnoj za samostalno obavljanje zadataka.

Specijalistički ispit može prijaviti specijalizant kojem je najmanje 80% kompetencija u obrascu praćenja napredovanja ocjenjeno ocjenom »A«, a niti jedna kompetencija ocjenom »C«.

Završno mišljenje mentora i obrazac praćenja napredovanja u stjecanju kompetencija (.docx)

IZVJEŠTAJ O RADU

O specijalističkom stažu specijalizant vodi izvještaj o radu specijalizanta pod supervizijom mentora (dalje u tekstu: izvještaj).

Specijalizant redovito u izvještaju evidentira rad u području kliničke psihologije uz naznaku rada pod nadzorom ili vođenjem mentora ili komentora kao i stručno usavršavanje ili druge oblike aktivnosti kojima je specijalizant ostvario kompetencije iz Programa.

Specijalizant izvještaju o radu prilaže najmanje tri cjelovita prikaza procesa kliničke procjene i tri prikaza provedenih psiholoških tretmana, kojim prikazima prilaže izdane nalaze i mišljenja.

Izvještaj o radu specijalizanta (.docx)

Obvezni oblici stručnog usavršavanja specijalizanta

Specijalizant je do kraja specijalističkog staža, a najkasnije do prijave specijalističkog ispita, obvezan:

1. 1. pohađati najmanje 50 sati edukacije iz nekog od priznatih psihoterapijskih pravaca, sukladno posebnom propisu.
   2. završiti edukaciju za najmanje dva psihodijagnostička sredstva u području ispitivanja ličnosti i najmanje dva psihodijagnostička sredstva u području ispitivanja kognitivnih sposobnosti (odgovarajućim psihodijagnostičkim sredstvima smatraju se psihodijagnostička sredstva kategorizirana u kategorije »B« i »C«).
   3. aktivno sudjelovati u najmanje četiri dodatna oblika stručnog usavršavanja u području kliničke psihologije (odgovarajućim oblicima smatraju se oblici stručnog usavršavanja iz kategorija utvrđenih odredbama općeg akta Komore kojim su uređeni način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa i to supervizije, znanstvene i stručne publikacije, znanstveni i stručni skupovi, stručni tečajevi bez provjere znanja, stručni sastanci, stručna predavanja i okrugli stolovi ili psihodijagnostička sredstva, na kojima je specijalizant sudjelovao nakon početka specijalističkog staža).

Navedene obveze iz točke 1. i 2. ispunio je i specijalizant koji je odgovarajući oblik stručnog usavršavanja završio tijekom ili prije specijalizacije, ali ne prije stjecanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti.

Dokaze o uspješno završenom obveznom stručnom usavršavanju specijalizant prilaže izvještaju o radu prilikom prijave specijalističkog ispita.“