Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija ostvaruje se u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 85/15). 

Zakon o pravu na pristup informacijama – neslužbeni pročišćeni tekst 

Visina naknade stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, kao i visina naknade troškova dostave tražene informacije koje plaća korisnik prava na informaciju utvrđuje se temeljem Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (NN 12/14) i Ispravka Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije (NN 15/14).

Pravo na pristup informacijama je temeljno ljudsko pravo, zaštićeno brojnim međunarodnim konvencijama te samim Ustavom RH (čl. 38., st. 4.) i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) i obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.

Pravo na pristup informacijama ostvaruje se:

1. 1. pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan način, odnosno na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili u javnom glasilu i Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, radi informiranja javnosti,
   2. davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih načina:
      • neposrednim davanjem informacije,
      • davanjem informacije pisanim putem,
      • uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,
      • dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju,
      • na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji.
   3. Korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan način dobivanja informacije, a ako ne naznači, informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev, odnosno na najekonomičniji način.

Ponovna uporaba informacija je uporaba informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu drukčiju od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihovog djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu. U svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija tijela javne vlasti dužna su na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima. Kada su podaci namijenjeni ponovnoj uporabi javno objavljeni na Internet stranici tijela javne vlasti u strojno čitljivom obliku i otvorenom formatu, tako da ih svatko može slobodno koristiti u komercijalne ili nekomercijalne svrhe, radi se o otvorenim podacima.

Ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija ostvaruje se podnošenjem zahtjeva Hrvatskoj psihološkoj komori.

Odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju se na stranke u upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom, a ostvaruju ju uvidom u spis ili registar.

Zahtjev za pristup informacijama obavezno mora sadržavati:

• • naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
  • podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,
  • ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Zahtjev za ponovnu uporabu informacija obavezno mora sadržavati:

• • naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
  • podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,
  • ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište,
  • informacije koje podnositelj zahtjeva želi ponovno upotrijebiti,
  • oblik i način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija,
  • svrhu u koju želi ponovno upotrijebiti informacije (komercijalna ili nekomercijalna svrha).
     

Registri i baze podataka

Zahtjevi podneseni pisanim putem mogu se:

• • poslati poštom na adresu Hrvatske psihološke komore: Selska cesta 90A, 10000 Zagreb
  • poslati na broj faxa: + 385 1 3013 815
  • poslati elektroničkom poštom službeniku za informiranje: szi@psiholoska-komora.hr
  • donijeti osobno u Tajništvo Hrvatske psihološke komore, Selska cesta 90A, Zagreb u uredovno vijeme od 10 do 14 sati.

Usmeno podneseni zahtjevi (osobnim dolaskom ili telefonom) zaprimat će se od 9 do 11 sati, u Tajništvu Hrvatske psihološke komore, Selska cesta 90A, Zagreb. 

Zahtjev za pristup informacijama

Zahtjev za dopunu ili ispravak informacije

Zahtjev za ponovnu uporabu informacija 

Protiv rješenja tijela javne vlasti može se izjaviti žalba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja.

Žalba protiv rješenja - pristup informacijama

Žalba protiv rješenja - ponovna uporaba informacija

Žalba zbog šutnje uprave - pristup informacijama

Žalba zbog šutnje uprave - ponovna uporaba informacija

Upitnik za samoprocjenu

Službenik za informiranje:
Domagoj Kovačević

Zamjenica Službenika za informiranje: 
Martina Gajdek

e-mail: szi@psiholoska-komora.hr

Koordinator savjetovanja sa zainteresiranom javnošću:
Ivana Vlah 

Hrvatska psihološka komora
Zagreb, Selska cesta 90A
tel.: +385 1 3014 001
fax: +385 1 3013 815