Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti stječe se priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti. Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti priznaje se na zahtjev psihologa nakon završenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža i položenog psihološkog stručnog ispita.
Psihologu će se priznati pravo na obavljanje psihološke djelatnosti ispunjenjem uvjeta iz članka 8. Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN 98/19, 18/22) odnosno ako:
1. ima završen dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili kojem je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno ovom Zakonu o psihološkoj djelatnosti (NN 98/19, 18/22) i posebnim propisima
2. ima položen psihološki stručni ispit
3. je član Hrvatske psihološke komore (u daljnjem tekstu: Komora)
4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:
a) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
b) protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)
5. mu nije pravomoćno izrečena prekršajna pravna sankcija za nasilje u obitelji
6. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Ako psiholog nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom psihološke djelatnosti.
Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti priznaje se na zahtjev psihologa nakon završenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža i položenog psihološkog stručnog ispita.
Komora na temelju rješenja o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti upisuje psihologa u Imenik psihologa.
Potrebni dokumenti:
Naknada: 26,54 EUR
Broj računa za e-plaćanje:
korisnik: Hrvatska psihološka komora
broj računa: HR1123600001101712980
model i poziv na broj: HR67 OIB
svrha doznake: naknada za postupak priznavanja prava na obavljanje psihološke djelatnosti
Dodatne obaveze:
Psiholog kojem je rješenjem priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti (ovlašteni psiholog) ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje primijenjene psihologije (obveza stručnog usavršavanja). Ovlašteni psiholog dužan je poštivati odredbe Zakona o psihološkoj djelatnosti (NN 98/19, 18/22), kodeksa etike psihološke djelatnosti i drugih općih akata Hrvatske psihološke komore. Ovlašteni psiholog nije obvezan Komori podnositi zahtjev za obnavljanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti ovlaštenom psihologu prestaje:
O prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti odlučuje Komora rješenjem. Protiv rješenja o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti ne može se izjaviti žalba, ali se može u roku od 30 dana od dostave rješenja, tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu.
Ovlašteni psiholog ne smije obavljati psihološku djelatnost u slučaju:
E-POSTUPAK za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti:
OBRAZAC Zahtjev za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti
e-pošta za slanje cjelokupne dokumentacije: hpk@psiholoska-komora.hr
s naslovom: e-zahtjev – Jedinstvena kontaktna točka
Nadležno tijelo i propisi:
Hrvatska psihološka komora
Selska cesta 90 A, 10000 Zagreb
Tel.: +385 (0) 1 3014 001
E-mail: hpk@psiholoska-komora.hr
Zakon o psihološkoj djelatnosti (NN 98/19, 18/22)
Odobrenje za obavljanje djelatnosti:
Rješenje o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti
Pravni lijek:
Protiv rješenja o priznavanju prava na obavljanje psihološke djelatnosti ne može se izjaviti žalba, ali se može u roku od 30 dana od dostave rješenja, tužbom pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu