Održan online stručni skup "Izloženost nasilju i mentalno zdravlje djece i mladih"

Hrvatska psihološka komora održala je dana 11. svibnja 2023. godine, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, online stručni skup "Izloženost nasilju i mentalno zdravlje djece i mladih" kojem je prisustvovalo gotovo 800 sudionika.

Predavanja na stručnom skupu namijenjenom stručnim suradnicima u osnovnim i srednjim školama održale su Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja i Nada Kegalj, školska psihologinja, uz moderiranje Andreje Bogdan, kliničke psihologinje. 

Predsjednik Hrvatske psihološke komora Dejvid Zombori pozdravio je skup i visok odaziv stručnih suradnika škola te uputio najiskreniju sućut obitelji žrtava i žaljenje svima pogođenima u Republici Srbiji i šire, sa nadom kako se ovako stravičan i duboko potresan događaj, više nikad i nigdje neće ponoviti. Napomenuo je da je općepoznato kako je pitanje nasilja u školama više-uzročno i kompleksno, s dalekosežnim posljedicama po mentalno zdravlje i razvoj djece i mladih. 

Kao cilj ove konferencije izdvojio je istraživanje različitih čimbenika koji doprinose nasilju u školama, te proučavanje načina na koje ovi problemi utječu na mentalno zdravlje učenika. Na skupu je planirano razmatranje strategije prevencije i intervencije, oslanjajući se na najnovija istraživanja i najbolje prakse. Ovaj skup vidi kao priliku da jedni od drugih nauče, podijele iskustva i uvide, te poslije razvijaju nove ideje i strategije.

Ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš video porukom je pozdravio skup te je, između ostalog, napomenuo da živimo u iznimno dinamičnom vremenu kada smo okruženi brojnim okidačima koji utječu na zdravlje građana. Prethodne tri godine suočeni smo s pandemijom COVID 19, razornim potresima u Zagrebu i Petrinji, ratnim zbivanjima u Ukrajini, općom globalnom krizom i ovih dana tragičnim događajima u Srbiji. Svi spomenuti izazovi ostavljaju tragove na stanovništvo. 

Napomenuo je da je tema mentalnog zdravlja na popisu prioriteta Vlade i Ministarstva zdravstva od samog početka njegovog mandata. Istaknuo je da su odgovor na pandemiju predvodili epidemiolozi, imunolozi, infektolozi, a da na isti način krizu koja ugrožava mentalno zdravlje stanovništva trebaju predvoditi stručnjaci za mentalno zdravlje, ponajprije psiholozi, klinički psiholozi i psihijatri.

Ministar zdravstva dotakao se i najavljenog pilot projekta te navodi da su otvoren dijalog, razmjena najboljih praksi i zajedničko donošenje odluka ključni su za uspjeh zajedničkog cilja, a to je stvaranje sigurnog i zdravog okruženja za našu djecu. 

Istaknuo je da Ministarstvo zdravstva kod reformske mjere jača primarnu zdravstvenu zaštitu unutar zdravstvenog sustava i vraća glavnu ulogu domovima zdravlja na razini primarne zdravstvene zaštite. Kroz usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te u sklopu nove mreže javnozdravstvene službe omogućuje se uspostavljanje dispanzera za mentalno zdravlje i mobilnih timova pri domovima zdravlja u kojima će se pružati sveobuhvatna skrb svim građanima. Na tom tragu, istaknuo je da  Ministarstvo planira i pilot projekt Unaprjeđenje i zaštita mentalnog zdravlja čiji nositelji će biti domovi zdravlja kako bi se prijeko potrebne usluge prevencije i rane dijagnostike mentalnih poremećaja učinili dostupnijim i osigurale na primarnoj razini zdravstvene zaštite.  Kazao je da je u tijeku osnivanje radne skupine kao i preliminarni razgovori sa domovima zdravlja i HZZO-om kako bi se sagledali svi elementi i preduvjeti za uspješno provođenje pilot projekta.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, dipl. iur. u video poruci je napomenula je da su pomoć i podrška djeci najučinkovitije kad su dostupne unutar odgojno obrazovnog sustava, jer je to uz obitelj, najvažnija sredina u kojoj se odvija djetetov razvoj. Osvrnula se i na to da djeca nisu dobro i trebaju podršku i razgovor. Odrasli koji brinu o njima često ne znaju kako razgovarati s djecom, zato  i oni trebaju psihologe. Svoj govor završila je uz očekivanje da će zaključci skupa doći i do donositelja odluka koji će umjesto izgovora tražiti mogućnosti za osiguravanje potrebne pomoći djeci kako bi u konačnici zaštitili njihova prava i interese.

U ime Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, stručnom skupu se obratila Tatjana Katkić Stanić ravnateljica Zavoda za socijalni rad kojom prilikom je pozdravila velik odaziv sudionika kako i inicijativu Hrvatske psihološke komore za organizaciju ovakvog oblika stručnog usavršavanja. Istaknula je potrebu za kontinuitetom provođenja usavršavanja koje uključuje interdisciplinarni pristup te je naglasila kako će daljnje povezivanje komora u tom pogledu podržati i nadležno ministarstvo. Skupu se ispred Ministarstva znanosti i obrazovanja obratila državna tajnica doc. dr. sc. Iva Ivanković koja je također pozdravila pravovremenu inicijativu i održavanje ovakvog skupa u složenim okolnostima. Anita Matijević, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji Ravnateljstva policije posebno je istaknula važnost pravovremene koordinacije stručnih suradnika u osnovnim i srednjem školama te nadležnim policijskim tijelima.

Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja u svom je predavanju, između ostaloga, govorila o rastućoj potrebi djece i mladih za podrškom mentalnog zdravlja kao i tendenciju rasta suicida i pokušaja suicida među djecom. Istaknula je i važnost prepoznavanja znakova počinitelja, žrtve i žrtve/počinitelja. Poseban dio posvetila je i dijelu mentalnog zdravlja žrtava i simptoma traumatskog iskustva, kao i mentalnog zdravlja počinitelja i rizičnih čimbenika za nastankom istog. Kasnije se osvrnula na potrebu prevencije nasilja i ostale potrebe djece, kao i emocionalnu pismenost te ulogu školske klime za razvoj mentalnog zdravlja djece i mladih.

Nada Kegalj, školska psihologinja u svom je predavanju govorila o ulozi škole i stručnih suradnika u sprječavanju nasilja među djecom i mladima. Poseban dio posvetila je ulozi žrtve, napadača i promatrača i kao i socijalnim faktorima istih.  Opasnost od oponašanja, efekt koji polučuju naslovi u medijima  predstavljaju probleme s kojima se psiholozi bore. Nadalje je  istaknula potrebu razvoja psihološke otpornosti kod djece, mijenjanje školskih politika i jačanje uloga stručnih suradnika.