EFPA: COVID-19 - Uloga psihologa u Europi

Koronavirus ili COVID-19 sada je najvažnije javnozdravstveno pitanje diljem Europe. EFPA, kao europska krovna organizacija za psihologe, želi s vama podijeliti neke smjernice i moguće akcije psihologa u svojim udruženjima članicama.

 

Pružanje psihološke prve pomoći

(Poveznica: http://efpa.eu/covid-19/provision-of-first-line-psychological-support)

Kao psiholozima, prioritet nam je korištenjem naših psiholoških znanja doprinijeti ispravnoj komunikaciji o virusu, kako bi se izbjegla pretjerana anksioznost i pružila podrška ljudima pogođenim virusom. Stoga su u nastavku navedeni neki korisni savjeti o tome kako komunicirati o virusu i kako pružiti psihološku prvu pomoć:

1. Reagirajte u skladu s lokalnom situacijom: Kako se situacija razlikuje od zemlje do zemlje, prilagodite se specifičnoj situaciji u vašoj zemlji. Stoga potičemo naše udruge članice da stupe u kontakt sa njihovim lokalnim zdravstvenim vlastima i promiču njihovu službenu procjenu i smjernice.

2. Osigurajte točne činjenice: Pomozite ljudima da budu točno i pravovremeno informirani. Vlade pružaju objektivne informacije o virusu u svakoj  zemlji putem web lokacija na koje se možete uputiti. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) ima posebno web mjesto o Koronavirusu koje redovito ažurira: Covid-19

3. Komunicirajte s djecom: Razgovarajte o vijestima o koronavirusu na način primjeren dobi. Roditelji također mogu pomoći ublažiti emocionalne reakcije usredotočujući djecu na rutinska ponašanja. Imajte na umu da će djeca promatrati ponašanja i osjećaje roditelja te na isti način regirati i kontrolirati  vlastite osjećaje tijekom vremena.

4. Ostanite (sigurno) povezani: Društvene mreže mogu podržati osjećaj normalnog funkcioniranja i biti vrijedno mjesto za razmjenu osjećaja i oslobađanje od stresa. Potaknite ljude da s prijateljima i obitelji dijele korisne informacije sa službenih mrežnih stranica. U slučaju karantene, ljudi i dalje mogu održavati kontakte na daljinu.

5. Suočavanje s karantenom: Prof. Atle Dyregrov, bivši član EFPAinog Stalnog odbora za krizu, traumu i katastrofu, napisao je tekst koji pruža vrlo korisne informacije o pružanju podrške ljudima koji se moraju nositi s karantenom. Lancet je objavio zanimljiv pregled o psihološkom utjecaju karantene i kako je smanjiti

6. Podržite ljude da potraže dodatnu pomoć: Pojedinci koji osjećaju neprestanu uznemirenost,  tugu ili druge emocionalne reakcije koje nepovoljno utječu na njihov posao ili međuljudske odnose trebali bi se posavjetovati s iskusnim stručnjakom za mentalno zdravlje.

7. Promičite sigurnost: Ljudi mogu poboljšati sigurnost slijedeći smjernice o osobnoj zaštiti, ekološkim protumjerama, protumjerama socijalne distance i protumjerama povezanim s putovanjima kako je objašnjeno u Smjernicama o nefarmaceutskim protumjerama ECDC.

 

Smjernice za psihološko savjetovanje putem interneta kao dodane vrijednosti u tijekom perioda socijalne distance radi karantene

(Poveznica: http://www.efpa.eu/covid-19/provision-of-online-consultation)                           

Internetske konzultacije, posebno putem video chat-a, nude izvedivu internetsku alternativu za pružanje psihološke skrbi i terapije. Većina psihologa i dalje preferira kontakt licem u lice sa svojim klijentima ili pacijentima koji traže pomoć ili podršku. Međutim, kako biste zaštitili ne samo svoje zdravlje, već i zdravlje onih koji traže vašu pomoć te društva u cjelini, trebate istražiti alternative koliko god je to moguće.

Istraživanja pokazuju da je djelotvornost takvih konzultacija na daljinu nešto manje zadovoljavajuća, no često uspijeva postići slične učinke kao i konvencionalna skrb.

Neke bitne točke koje želimo istaknuti za njihovu kratkoročnu provedbu su:

1. Razgovarajte o toj mogućnosti s klijentom (poželjno preko telefona), navodeći opravdane razloge zbog kojih osobni kontakt nije moguć u sljedećem periodu. U idealnom slučaju, to radite samo s klijentima ili pacijentima s kojima ste se već susreli licem u lice pa znate kako bi optimalno intervenirali i u stvarnom svijetu kad bi se našli u hitnoj situaciji, npr. kod rizika od samoozljeđivanja ili samoubojstva.

2. Provjerite jeste li i vi i klijent u privatnom i sigurnom prostoru kako ne bi bilo ometanja.

3. Osigurajte dovoljno vremena za rješavanje tehničkih problema i podršku.

4. Oslonite se na profesionalne alate za videokonzultacije. Ne oslanjajte se na programe poput Facebook Messengera, WhatsAppa, Skypea ili Telegrama. U slučaju bilo kakvih nedoumica, obratite se svojoj udruzi ili nacionalnom tijelu za odgovarajuće alate.

5. Nemojte koristiti javno računalo, odjavite se nakon sesije i ažurirajte svoj operativni sustav i/ili aplikacije.

6. U slučaju da na računalu primijetite sigurnosnu povredu, obavijestite svoje pacijente, obavijestite policiju i potražite pomoć od IT stručnjaka za sigurnost.

Smjernice za etičku i učinkovitu praksu uspostavljene su već duže vrijeme od strane

EFPA -  http://ethics.efpa.eu/download/91e1fdcfb3e0879e15620d2decdbd590

i Američke psihološke asocijacije - https://www.apa.org/practice/guidelines/telepsychology

Kontakt podaci

tel: + 385 1 3014001 pon - pet: 9 - 11h
fax: + 385 1 3013815
Hrvatska psihološka komora
Selska cesta 90A, Zagreb
OIB: 43243263462
Žiro-račun: HR1123600001101712980
email: hpk@psiholoska-komora.hr
Mapa2