DOSTAVA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA „PROVEDBA HKO-A NA RAZINI VISOKOG OBRAZOVANJA"

09.01.2017

Otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja“.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=4515

Opis savjetovanja: Ministarstvo znanosti i obrazovanja je pripremilo nacrt ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja“ iz Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“ koji će biti objavljen početkom 2017. godine. S ciljem što kvalitetnije pripreme Poziva, kao i informiranja potencijalnih prijavitelja te dobivanja relevantnih povratnih informacija o uvjetima predmetnog Poziva, Ministarstvo otvara savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o ključnim elementima Poziva putem aplikacije E-savjetovanje. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja“ će trajati do 23. siječnja 2017. godine kako bi se temeljem pristiglih komentara što prije objavio predmetni Poziv.

Savjetovanje je otvoreno do: 23. siječnja 2017., a provodi ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

09.01.2017

Otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom Zakona.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=4512

Opis savjetovanja: Usvajanjem ovoga Zakona omogućit će se odgoda uspostave JCN-a u uredima državne uprave radi redefiniranja načina uspostave JCN-a te potrebe za osiguranjem organizacijskih i administrativnih uvjeta za prebacivanje nadležnosti administriranja ZMN-a iz centara za socijalnu skrb na tijela državne uprave pri kojima će biti ustrojeni JCN. Ujedno će se, uslijed odgode primjene pojedinih odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, osigurati ujednačena primjena i pravna sigurnost korisnika pojedinih prava i usluga u sustavu. Nastavno, riješit će se pravna nesigurnost vezana uz ostvarivanje prava na ZMN azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom. Dopunom Zakona o socijalnoj skrbi vezanom uz radno sposobne korisnike ZMN-a koji se uključuju u javne radove motivirat će ih se za uključivanje u tržište rada, omogućiti im se ostvarivanje dodatnog prihoda za poboljšanje životnog standarda, a čime se sprječava produbljivanje siromaštva i socijalne isključenosti.

Savjetovanje je otvoreno do 27. siječnja 2017., a provodi ga Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

22.12.2016

Otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinaka Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici:

https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=4507

 

Savjetovanje je otvoreno do 22. siječnja 2017., a provodi ga Ministarstvo unutarnjih poslova.

DOPUNA DNEVNOG REDA 31. SKUPŠTINE HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE

14.12.2016

Poštovane kolegice i kolege,

na zamolbu Stručnog razreda psihologa u palijativnoj skrbi objavljujemo dopunu Dnevnog reda 31. Skupštine Hrvatske psihološke komore točkama „Dopune Elaborata o posebnim dopusnicama za rad psihologa u palijativnoj skrbi“ i „Dopune Programa edukacije za stjecanje posebne dopusnice za rad psihologa u palijativnoj skrbi“. Elaborat i Program edukacije doneseni su na 24. sjednici Skupštine održane 29. ožujka 2014. godine.

Materijali za navedene točke dostupni su na sljedećim linkovima:

Dopune Elaborata o posebnim dopusnicama za rad psihologa u palijativnoj skrbi
Dopune Programa edukacije za stjecanje posebne dopusnice za rad psihologa u palijativnoj skrbi

Obavijest članovima - materijali za 31. sjednicu Skupštine Hrvatske psihološke komore

03.12.2016

Cijenjene kolegice i kolege,

obaviještavamo Vas da su, sukladno članku 32. Poslovnika o radu Skupštine, objavljeni materijali o kojima će se raspravljati na 31. sjednici Skupštine Hrvatske psihološke komore, a dostupni su Vam nakon što se preko korisničkog računa logirate na web stranice Komore.

POZIV NA 31. SKUPŠTINU HRVATSKE PSIHOLOŠKE KOMORE

28.11.2016

KLASA: 003-08/16-01/04
URBROJ: 251-375/01-01-16-1
Zagreb, 28. studenog 2016.


Temeljem članka 13. Statuta Hrvatske psihološke komore i članka 3. i 12. Poslovnika o radu Skupštine Hrvatske psihološke komore, sazivam 31. Skupštinu Hrvatske psihološke komorekoja će se održati u subotu 17. prosinca 2016. godine Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šalata 4, Zagreb, s početkom u 12:00 sati i sa sljedećim  

DNEVNIM REDOM:

1.      Otvaranje Skupštine i usvajanje Dnevnog reda

2.      Odluka o visini članarine za 2017.

3.      Plan rada za 2017.

4.      Financijski plan za 2017.

5.      Izmjena Statuta Hrvatske psihološke komore

Sukladno članku 32. Poslovnika o radu Skupštine, materijali za sjednicu Skupštine bit će objavljeni na web-stranicama Komore najkasnije 15 dana prije održavanja sjednice, i biti će Vam dostupni nakon što se preko korisničkog računa ulogirate na web-stranice.

Radi što bolje organizacije rada Skupštine, molimo Vas da svoj dolazak obavezno potvrdite do 08. prosinca 2016. godine, pisanom obavijesti Tajništvu Komore poslanom faksom ili e-mailom.

Srdačno,

Hrvoje Gligora
predsjednik Hrvatske psihološke komore

KONFERENCIJA ZA NOVINARE: SPORTSKA PSIHOLOGIJA U HRVATSKOJ DANAS

16.09.2016

   U Novinarskom domu u Zagrebu je 15. rujna 2016. godine održana konferencija za novinare o stanju u sportskoj psihologiji u Hrvatskoj danas kao i regulativi koja ju prati. Konferenciju su organizirali Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo, a na njoj je uz predsjednike ovih krovnih strukovnih institucija Hrvoja Gligore i Josipa Lopižića govorio i predsjednik Stručnog razreda za psihologiju sporta HPK Amir Zulić.

   U uvodnom dijelu, Hrvoje Gligora je predstavio kronologiju nastanka zakonske regulative iz psihologije sporta: od izrade Standarda rada psihologa u području psihologije sporta, do Elaborata o posebnim dopusnicama iz područja psihologije sporta – psihološke pripreme sportaša, reguliranja stručnog naziva sportskog psihologa i u konačnici, edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz ovog područja. Naglašena je svrha donošenja ovakve regulacije kojoj je glavni cilj zaštita krajnjih korisnika od pružanja nestručnih oblika usluga, kao i osiguravanje kvalitetne usluge od strane sportskih psihologa putem zahtjeva za stalnim usavršavanjem i poštivanjem Zakona o psihološkoj djelatnosti i Kodeksa etike psihološke djelatnosti.

   O međunarodnim iskustvima u reguliranju ove grane psihologije govorio je Josip Lopižić, predstavivši ukratko neka američka i engleska iskustva, ali je istaknuo i kako je hrvatski model u europskom okruženju prepoznat kao dobar način reguliranja profesije te će kao takav vjerojatno naći svoju primjenu i u drugim europskim zemljama. Najavio je i početak održavanja edukacije za posebne dopusnice iz psihologije sporta koja u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva počinje 24. rujna 2016. godine.

   Amir Zulić govorio je o svakodnevici sportskih psihologa, važnosti i ulozi sportskog psihologa u radu sa sportašima, trenerima i timovima, i ukazao na potrebu prisutnosti psihologa u timu koji radi na pripremi sportaša. Predstavio je neka pozitivna iskustva iz hrvatske prakse, no naglasio je kako se svakodnevnoj praksi mnogi nepsiholozi predstavljaju kao sportski psiholozi nudeći usluge psihološke pripreme za sportaše, što nije u skladu sa zakonskim odredbama. Upravo su zato psiholozi preko svojih strukovnih tijela pokrenuli inicijative boljeg upoznavanja novinara, sportskih saveza i drugih sportskih institucija sa svrhom regulative kojoj je primarni i najvažniji cilj zaštita korisnika naših usluga, ali i dobrobit koju u svojem radu dobivaju od sportskih psihologa. 
 

Prilozi:

Standardi rada psihologa u području psihologije sporta

Pravilnik o stručnom nazivu psihologa u području psihologije sporta

Elaborat o posebnim dopusnicama iz područja psihologije sporta

Program edukacije za stjecanje posebne dopusnice u području psihološke pripreme sportaša

Popis sportskih psihologa - stručnjaka za psihološku pripremu sportaša

OBAVIJEST O RASPISANOM NATJEČAJU ZA UPIS NA SPECIJALISTIČKI STUDIJ IZ KLINIČKE PSIHOLOGIJE

22.07.2016

Obavještavamo potencijale studente da je na web stranici Poslijediplomske referade objavljen natječaj za upis na Specijalistički studij iz kliničke psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Ako imate dodatnih pitanja, slobodno se obratite tajnici studija Antoniji Maričić na e-mail specklin@ffzg.hr

EUROPSKI PSIHOLOZI NUDE SVOJE STRUČNO ZNANJE: „DUŽNOST POMAGANJA U IZBJEGLIČKOJ KRIZI U EUROPI“

23.09.2015


Europa se suočava s priljevom izbjeglica koji je bez presedana u skorije vrijeme. Ove izbjeglice bježe od rata, nasilja, terorizma, političkog progona i siromaštva. Riskiraju svoje živote kako bi prešle mediteransku i druge granice te došle u Europu, gdje se nadaju pronaći rješenje za svoju situaciju i sigurno mjesto za život. Mnoge ne prežive prijelaz ili izrabljivanje od krijumčara ljudima, kao što smo vidjeli u posljednje vrijeme. Iako se humanitarna podrška poboljšava i neke zemlje EU preuzimaju velik broj izbjeglica, izbjeglice se uglavnom susreću s ogromnim poteškoćama u pronalaženju novog mjesta za život, u prilagodbi na svoje novo okruženje, u izgradnji novog života usred predrasuda i neprijateljstva te u suočavanju s problemima psihičkog zdravlja prouzročenim njihovim stresnim iskustvima.

Zajednica psihologa u Europi, koju zastupa Europski savez psiholoških društava (European Federation of Psychologists Associations – EFPA), slijedi poziv Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, Antónia Guterresa, koji tvrdi: “Europa ne može napredovati u odgovoru na krizu pristupajući joj parcijalno ili u malim koracima. Ni jedna zemlja to ne može učiniti sama i niti jedna zemlja ne može odbiti  učiniti svoj dio (…) Jedini način rješavanja ovog problema je da Europska unija i sve zemlje članice primijene zajedničku strategiju, temeljenu na odgovornosti, solidarnosti i povjerenju”. (1)

EFPA poziva sve europske vlade, agencije, zajednice i sve nadležne na uključivanje  europskih  psihologa u nastojanja rješavanja izbjegličke krize, u koordinaciji s organizacijama članicama EFPA-e, dostupnim u 36 zemalja.

EFPA također poziva sve psihologe u Europi da svoju stručnost učine dostupnom onima koji pokušavaju pomoći u ovoj situaciji, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Prof. Telmo Mourinho Baptista, predsjednik EFPA-e, navodi: "Mi smo odgovorni za korištenje naše stručnosti u traumi, žalovanju, posljedicama gubitka zajednice i poteškoćama u prilagodbi na nove uvjete života, na najbolji mogući način u ovoj humanitarnoj katastrofi."

EFPA poduzima aktivnosti sa svim svojim udrugama članicama, Stalnim odborom za psihologiju katastrofe i krize, Stalnim odborom za psihologiju u zajednici, kao i s radnim skupinama za kulturalnu i etničku različitost te s Odborom za ljudska prava, kako bi unaprijedila razmjenu znanja i suradnju. Također, osniva radnu skupinu za razvoj akcijskog plana za mjesece koji slijede.

Baptista: "Ova izmještanja nisu novost u povijesti Europe, ali sada imamo znanje i resurse, a time i dužnost pomoći onima u potrebi. Ova kriza će imati dugoročne posljedice. Način na koji se sada njome bavimo obilježit će budućnost mnogih. Sada je vrijeme za pridržavanje vrijednosti temeljenih na ljudskim pravima i djelovanje u skladu s njima."

(1) http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=51797#.Vfvd3qzos0M
* http://www.efpa.eu/

EFPA – European Federation of Psychologists’ Associations
Rue du Marché aux Herbes 105/39 – 1000 Brussels – Belgium
www.efpa.eu +32 2 5034953 – headoffice@efpa.eu

Konferencija za novinare: Trebaju li nam klinički psiholozi?

17.06.2015

Konferencija za novinare: Trebaju li nam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Novinarski dom, Zagreb, 17. lipnja 2015. godine


Cilj nam je da magistri psihologije sa statusom kliničkog psihologa, a zaposleni su u sustavu zdravstva i pružaju usluge zdravstvene zaštite novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti postanu zdravstvenim radnicima – istaknuo je predsjednik Hrvatske psihološke komore Hrvoje Gligora na današnjoj konferenciji za novinare u zagrebačkom Novinarskom domu organiziranoj o temi 'Trebaju li vam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti'. Usto, predložit ćemo i nadopunu članka 14. u kojoj se zalažemo za revitalizaciju radnih mjesta kliničkih psihologa na razini primarne zdravstvene zaštite i to uvođenjem standarda zapošljavanja kliničkih psihologa u timu medicine rada i palijativne skrbi te zaštiti mentalnog zdravlja.

Andreja Bogdan, članica Upravnog odbora Komore rekla je kako će predloženi standardi smanjiti nepotrebno upućivanje pacijenata u bolnice i poboljšati  kvalitetu zdravstvenih usluga na primarnoj razini. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju je navela niz inozemnih podataka koji ukazuju na potrebu uključivanja psihologa u primarnu zdravstvenu zaštitu jer se time značajno utječe na prevenciju psihičkih i tjelesnih bolesti, te bolje zbrinjavanje osoba oboljelih od raznih bolesti. Osim toga, time se postižu značajne ekonomske uštede za cjelokupni zdravstveni sustav.

Gordana Kamenečki-Puclin, predsjednica Stručnog razreda za kliničku psihologiju HPK istaknula je da je Komora u potpunosti normativno uredila područje svoje djelatnosti i stvorila preduvjete da se klinički psiholozi kao zanimanje, kako po svom opsegu i složenosti poslova, tako i po formalnom obrazovanju mogu svrstati u zdravstvenu djelatnost. HZZO početkom ove godine prepoznao je važnost kliničkih psihologa u zdravstvu, i pružio mogućnost sklapanja ugovora za samostalnu djelatnost kliničke psihologije na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Većina zdravstvenih ustanova pozitivno je ocjenila ovu mogućnost i iskazala interes za sklapanje ugovora. Očekujemo da će konačno definiranje kliničkih psihologa kao zdravstvenih radnika omogućiti razvoj djelatnosti kliničke psihologije, te usluge kliničkih psihologa učiniti dostupnijima, čime će se povećati kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti zapošljavanje kliničkih psihologa.

  

 

 

 

Očitovanje Međunarodnog povjerenstva za testove o upotrebi testova u istraživačke svrhe

01.12.2014

Hrvatski prijevod Očitovanja Međunarodnog povjerenstva za testove o upotrebi testova i drugih mjernih instrumenata u istraživačke svrhe objavljujemo kao zajednički projekt Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore.

Hrvoje Gligora,
Predsjednik Hrvatske psihološke komore

UNAPRIJEĐEN POLOŽAJ PSIHOLOGA U SUSTAVU ZDRAVSTVA

13.11.2013

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donio je 23. listopada 2013. odluku (objavljenu u NN 128/2013.) prema kojoj je izmijenjena i dopunjena Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. U skladu s tim, umjesto dosadašnjih usluga dijagnostičke psihologije, kraćeg psihodijagnostičkog intervjua te prikupljanja podataka psihološkim dijagnostičkim postupcima i metodama, novom odlukom odobrene su slijedeće usluge psihologa u okviru dijagnostičko-terapijskih postupaka:

Više..

Suradnja s Udrugom profesionalnih vozača Convoy

05.06.2013

Stručni razred psihologa u medicini rada uspostavio je suradnju s Udrugom profesionalnih vozača Convoy. U zajedničkom djelovanju u tom području nastojimo stalno širiti spektar aktivnosti na obostranu korist. Više...

Kontakt podaci

tel: + 385 1 3014001 pon: 13 - 18h
fax: + 385 1 3013815       uto-pet: 9 - 14h
Hrvatska psihološka komora
Iblerov trg 9, Zagreb
OIB: 43243263462
Žiro-račun: 2360000-1101712980
email: hpk@psiholoska-komora.hr
Mapa