Povodom aktivnosti nekih članova Hrvatske psihološke komore na stranicama Facebooka na kojima se objavljuju dokumenti Komore, vrijeđaju članovi i objavljuju dezinformacije, Upravni odbor Hrvatske psihološke komore donio je odluku da se ovim putem upozore svi članovi Hrvatske psihološke komore na članak 43. Zakona o psihološkoj djelatnosti prema kojem su psiholozi i psiholozi vježbenici disciplinski odgovorni u slučaju povrede ugleda psihologa ili Komore.

Također se skreće pozornost i na članke 46. (Odnos prema drugim psiholozima) i 47. (Odnos prema Komori i HPD) Kodeksa etike psihološke djelatnosti i apelira da komunikacija na društvenim mrežama bude primjerena Kodeksu etike i općim pravilima komunikacije akademski obrazovanih građana.

Završni ispit za stjecanje posebne dopusnice za obavljanje psihološke djelatnosti u medicini rada za kandidate koji su stekli uvjete za polaganje održat će se u subotu 8. srpnja 2017. u prostorima Hrvatske psihološke komore, Zagreb, Selska cesta 90A/II s početkom u 10 sati.

Prijave za polaganje završnog ispita zaprimaju se do 21. lipnja 2017.

Troškovi polaganja završnog ispita i izdavanja posebne dopusnice iznose 400,00 kn, a uplaćuju se na žiro-račun Komore IBAN: HR1123600001101712980, model plaćanja: 67, poziv na broj: OIB, svrha uplate: troškovi polaganja završnog ispita i izdavanja posebne dopusnice.

Prijava za polaganje stručnog ispita podnosi se pisanim putem:
e-mailom (hpk@psiholoska-komora)
faxom (01-3013-815)
ili na adresu: Hrvatska psihološka komora, Selska cesta 90A, 10000 Zagreb.

Hrvatska psihološka komora odlučila je podržati vrijedan projekt naših kolegica iz Centra za psihološku podršku i razvoj "Pričaj mi" kupnjom deset kutija "Ku-kuc! Priča je unutra".

Ukoliko se i sami želite uključiti u ovu akciju, kutija je još dostupna za kupnju na sljedećem linku: http://igg.me/at/Ku-Kuc.

 OPIS PROJEKTA

„Ku-kuc! Priča je unutra“projekt je usmjeren na povećanje kvalitete života obitelji s djecom predškolske i rane školske dobi (od 3 do 7 godina), kao i svih odraslih koji rade s djecom. Prva serija ovog projekta je didaktičko pomagalo u obliku kutije koja se sastoji od različitih dijelova te daje niz poticajnih ideja i prijedloga za zajedničku igru i zabavu djece i odraslih.

Svojim pristupom nudi nešto sasvim drukčije od danas uobičajenih sadržaja kojima su djeca izložena: vraća izvornost i autentičnost igre, nudi alternativu provođenju prekomjernog vremena pred televizorom i računalom, daje priliku za kreiranje posebnih načina igranja svake obitelji, na vrlo zanimljiv i osoban način podučava o svakodnevnim izazovima roditeljstva.

Mogu je koristiti roditelji, ali i stručne službe dječjih vrtića, škola, domova za djecu i bolnica kao didaktičko pomagalo. Središnji dio proizvoda je problemska priča za djecu na temelju koje se grade ostale povezane aktivnosti: igra uloga pomoću lutaka, izrada obiteljskog stabla u formi drvenog okvira, izrada štambilja s motivima po vlastitoj želji te priprema šumske zimnice za ptice. Proizvod su osmislile tri psihologinje Centra Pričaj mi s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom uz pomoć stručnih suradnika. Svi sadržaji su temeljeni na znanjima iz područja dječje razvojne psihologije i psihologije roditeljstva i obogaćeni kreativnim rješenjima koja potiču socio-emocionalni i kognitivni razvoj djeteta.

INOVATIVNOST I POTVRDA KVALITETE

Ovo je prvi takav proizvod u Hrvatskoj i šire. Gotovo svi materijali korišteni u »Ku-kuc« kutiji dolaze od hrvatskih proizvođača, među kojima su i radnice udruge Kamensko koje se iz dana u dan bore za vlastito radno mjesto.

Nadalje, »Ku-kuc! Priča je unutra« jedan je od pobjedničkih projekata na natječaju UniCredit Foundation i Impact Huba Zagreb čime je proglašen jednom od tri najbolje društveno-poduzetničke ideje u Hrvatskoj u 2016. godini. Projekt je dosad prepoznat od mnogih stručnjaka, a istraživanje tržišta je pokazalo pozitivna mišljenja i komentare roditelja.

SADRŽAJ KUTIJE:

Knjižica s problemskom pričom za djecu i savjetima za odrasle: primjerima i uputama za rješavanje konfliktnih ili teških situacija, prijedlozima za korištenje lutaka kroz igru i uputama za izradu vlastitih predmeta

• Sedam lutaka izrađenih od filca i pamuka
• Drveni okvir, tri lista papira, komad špage, 12 drvenih kvačica – za izradu obiteljskog stabla
• Tri drvena stalka, komad moosgumi materijala – za izradu štambilja

ZAVIRITE U KU-KUC KUTIJU

U subotu 13. svibnja 2017. održana je 32. redovita i izborna Skupština Hrvatske psihološke komore. U redovitom dijelu Skupštine su usvojeni Izvješće Nadzornog odbora, Izvješće o radu za 2016. godinu i Financijsko izvješće za 2016. godinu. 

Također, provedeni su izbori za predsjednika Hrvatske psihološke komore te je na dužnost predsjednice Komore izabrana kolegica Andreja Bogdan, a na dužnost zamjenice predsjednice kolegica Gordana Kamenečki Puclin.

Čestitamo novoj predsjednici i njenoj zamjenici i želimo im uspješan rad!

Svjetski dan zdravlja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije ove je godine kao prioritetnoj temi globalnog javnozdravstvenog interesa posvećen depresiji, uz poruku „Depresija; razgovarajmo“. Cilj ovogodišnje javnozdravstvene kampanje „Depresija; razgovarajmo“ je osvijestiti ljude koji boluju od depresije da potraže i dobiju pomoć.

U sklopu kampanje se u Parku Zrinjevac u Zagrebu održao Festival mentalnog zdravlja „Borimo se protiv depresije“, kojim se ukazuje na važnost pravovremenog ulaganja u mentalno zdravlje, zdravstvenog prosvjećivanja i informiranja o dostupnim uslugama mentalnog zdravlja u zajednici.

U akciji koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, građani i brojni pripadnici političkog i kulturnog života grada mjerili su raspoloženje, igrali se s djecom u skladu s programom Volonteri u parku i u Kutku sa stručnjacima razgovarali o problemima suvremenog života koji donosi sve više stresa. Na Festivalu su sudjelovali i stručnjaci iz mreže udruga civilnog društva i drugi važni dionici koji se bave mentalnim zdravljem u zajednici.

Obavještavamo članove Hrvatske psihološke komore i naše suradnike, kako se Hrvatska psihološka komora od 27. veljače 2017. godine nalazi na novoj adresi SELSKA CESTA 90A, ZAGREB, te vas molimo da za svu korespondenciju koristite našu novu adresu.

Ujedno vas obavještavamo kako će u razdoblju od 27. veljače do 10. ožujka 2017. godine, Tajništvo Komore biti zatvoreno za stranke zbog preseljenja.

S obzirom na prijenos telekomunikacijskih priključaka sa stare na novu lokaciju, telefonske linije i e-pošta u tom razdoblju neće biti u funkciji. Sve novosti možete pratiti putem naših elektronskih medija.

Zahvaljujemo se na razumijevanju, uz srdačne pozdrave.

Hrvatska psihološka komora

   U Novinarskom domu u Zagrebu je 15. rujna 2016. godine održana konferencija za novinare o stanju u sportskoj psihologiji u Hrvatskoj danas kao i regulativi koja ju prati. Konferenciju su organizirali Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo, a na njoj je uz predsjednike ovih krovnih strukovnih institucija Hrvoja Gligore i Josipa Lopižića govorio i predsjednik Stručnog razreda za psihologiju sporta HPK Amir Zulić.

   U uvodnom dijelu, Hrvoje Gligora je predstavio kronologiju nastanka zakonske regulative iz psihologije sporta: od izrade Standarda rada psihologa u području psihologije sporta, do Elaborata o posebnim dopusnicama iz područja psihologije sporta – psihološke pripreme sportaša, reguliranja stručnog naziva sportskog psihologa i u konačnici, edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz ovog područja. Naglašena je svrha donošenja ovakve regulacije kojoj je glavni cilj zaštita krajnjih korisnika od pružanja nestručnih oblika usluga, kao i osiguravanje kvalitetne usluge od strane sportskih psihologa putem zahtjeva za stalnim usavršavanjem i poštivanjem Zakona o psihološkoj djelatnosti i Kodeksa etike psihološke djelatnosti.

   O međunarodnim iskustvima u reguliranju ove grane psihologije govorio je Josip Lopižić, predstavivši ukratko neka američka i engleska iskustva, ali je istaknuo i kako je hrvatski model u europskom okruženju prepoznat kao dobar način reguliranja profesije te će kao takav vjerojatno naći svoju primjenu i u drugim europskim zemljama. Najavio je i početak održavanja edukacije za posebne dopusnice iz psihologije sporta koja u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva počinje 24. rujna 2016. godine.

   Amir Zulić govorio je o svakodnevici sportskih psihologa, važnosti i ulozi sportskog psihologa u radu sa sportašima, trenerima i timovima, i ukazao na potrebu prisutnosti psihologa u timu koji radi na pripremi sportaša. Predstavio je neka pozitivna iskustva iz hrvatske prakse, no naglasio je kako se svakodnevnoj praksi mnogi nepsiholozi predstavljaju kao sportski psiholozi nudeći usluge psihološke pripreme za sportaše, što nije u skladu sa zakonskim odredbama. Upravo su zato psiholozi preko svojih strukovnih tijela pokrenuli inicijative boljeg upoznavanja novinara, sportskih saveza i drugih sportskih institucija sa svrhom regulative kojoj je primarni i najvažniji cilj zaštita korisnika naših usluga, ali i dobrobit koju u svojem radu dobivaju od sportskih psihologa. 

Europa se suočava s priljevom izbjeglica koji je bez presedana u skorije vrijeme. Ove izbjeglice bježe od rata, nasilja, terorizma, političkog progona i siromaštva. Riskiraju svoje živote kako bi prešle mediteransku i druge granice te došle u Europu, gdje se nadaju pronaći rješenje za svoju situaciju i sigurno mjesto za život. Mnoge ne prežive prijelaz ili izrabljivanje od krijumčara ljudima, kao što smo vidjeli u posljednje vrijeme. Iako se humanitarna podrška poboljšava i neke zemlje EU preuzimaju velik broj izbjeglica, izbjeglice se uglavnom susreću s ogromnim poteškoćama u pronalaženju novog mjesta za život, u prilagodbi na svoje novo okruženje, u izgradnji novog života usred predrasuda i neprijateljstva te u suočavanju s problemima psihičkog zdravlja prouzročenim njihovim stresnim iskustvima.

Zajednica psihologa u Europi, koju zastupa Europski savez psiholoških društava (European Federation of Psychologists Associations – EFPA), slijedi poziv Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, Antónia Guterresa, koji tvrdi: “Europa ne može napredovati u odgovoru na krizu pristupajući joj parcijalno ili u malim koracima. Ni jedna zemlja to ne može učiniti sama i niti jedna zemlja ne može odbiti  učiniti svoj dio (…) Jedini način rješavanja ovog problema je da Europska unija i sve zemlje članice primijene zajedničku strategiju, temeljenu na odgovornosti, solidarnosti i povjerenju”. (1)

EFPA poziva sve europske vlade, agencije, zajednice i sve nadležne na uključivanje  europskih  psihologa u nastojanja rješavanja izbjegličke krize, u koordinaciji s organizacijama članicama EFPA-e, dostupnim u 36 zemalja.

EFPA također poziva sve psihologe u Europi da svoju stručnost učine dostupnom onima koji pokušavaju pomoći u ovoj situaciji, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Prof. Telmo Mourinho Baptista, predsjednik EFPA-e, navodi: "Mi smo odgovorni za korištenje naše stručnosti u traumi, žalovanju, posljedicama gubitka zajednice i poteškoćama u prilagodbi na nove uvjete života, na najbolji mogući način u ovoj humanitarnoj katastrofi."

EFPA poduzima aktivnosti sa svim svojim udrugama članicama, Stalnim odborom za psihologiju katastrofe i krize, Stalnim odborom za psihologiju u zajednici, kao i s radnim skupinama za kulturalnu i etničku različitost te s Odborom za ljudska prava, kako bi unaprijedila razmjenu znanja i suradnju. Također, osniva radnu skupinu za razvoj akcijskog plana za mjesece koji slijede.

Baptista: "Ova izmještanja nisu novost u povijesti Europe, ali sada imamo znanje i resurse, a time i dužnost pomoći onima u potrebi. Ova kriza će imati dugoročne posljedice. Način na koji se sada njome bavimo obilježit će budućnost mnogih. Sada je vrijeme za pridržavanje vrijednosti temeljenih na ljudskim pravima i djelovanje u skladu s njima."

(1) http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=51797#.Vfvd3qzos0M
* http://www.efpa.eu/

EFPA – European Federation of Psychologists’ Associations
Rue du Marché aux Herbes 105/39 – 1000 Brussels – Belgium
www.efpa.eu +32 2 5034953 – headoffice@efpa.eu

Konferencija za novinare: Trebaju li nam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Novinarski dom, Zagreb, 17. lipnja 2015. godine

Cilj nam je da magistri psihologije sa statusom kliničkog psihologa, a zaposleni su u sustavu zdravstva i pružaju usluge zdravstvene zaštite novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti postanu zdravstvenim radnicima – istaknuo je predsjednik Hrvatske psihološke komore Hrvoje Gligora na današnjoj konferenciji za novinare u zagrebačkom Novinarskom domu organiziranoj o temi 'Trebaju li vam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti'. Usto, predložit ćemo i nadopunu članka 14. u kojoj se zalažemo za revitalizaciju radnih mjesta kliničkih psihologa na razini primarne zdravstvene zaštite i to uvođenjem standarda zapošljavanja kliničkih psihologa u timu medicine rada i palijativne skrbi te zaštiti mentalnog zdravlja.

Andreja Bogdan, članica Upravnog odbora Komore rekla je kako će predloženi standardi smanjiti nepotrebno upućivanje pacijenata u bolnice i poboljšati  kvalitetu zdravstvenih usluga na primarnoj razini. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju je navela niz inozemnih podataka koji ukazuju na potrebu uključivanja psihologa u primarnu zdravstvenu zaštitu jer se time značajno utječe na prevenciju psihičkih i tjelesnih bolesti, te bolje zbrinjavanje osoba oboljelih od raznih bolesti. Osim toga, time se postižu značajne ekonomske uštede za cjelokupni zdravstveni sustav.

Gordana Kamenečki-Puclin, predsjednica Stručnog razreda za kliničku psihologiju HPK istaknula je da je Komora u potpunosti normativno uredila područje svoje djelatnosti i stvorila preduvjete da se klinički psiholozi kao zanimanje, kako po svom opsegu i složenosti poslova, tako i po formalnom obrazovanju mogu svrstati u zdravstvenu djelatnost. HZZO početkom ove godine prepoznao je važnost kliničkih psihologa u zdravstvu, i pružio mogućnost sklapanja ugovora za samostalnu djelatnost kliničke psihologije na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Većina zdravstvenih ustanova pozitivno je ocjenila ovu mogućnost i iskazala interes za sklapanje ugovora. Očekujemo da će konačno definiranje kliničkih psihologa kao zdravstvenih radnika omogućiti razvoj djelatnosti kliničke psihologije, te usluge kliničkih psihologa učiniti dostupnijima, čime će se povećati kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti zapošljavanje kliničkih psihologa.

Hrvatski prijevod Očitovanja Međunarodnog povjerenstva za testove o upotrebi testova i drugih mjernih instrumenata u istraživačke svrhe objavljujemo kao zajednički projekt Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore.

Hrvoje Gligora,
Predsjednik Hrvatske psihološke komore

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donio je 23. listopada 2013. odluku (objavljenu u NN 128/2013.) prema kojoj je izmijenjena i dopunjena Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. U skladu s tim, umjesto dosadašnjih usluga dijagnostičke psihologije, kraćeg psihodijagnostičkog intervjua te prikupljanja podataka psihološkim dijagnostičkim postupcima i metodama, novom odlukom odobrene su slijedeće usluge psihologa u okviru dijagnostičko-terapijskih postupaka:

Više..

Stručni razred psihologa u medicini rada uspostavio je suradnju s Udrugom profesionalnih vozača Convoy. U zajedničkom djelovanju u tom području nastojimo stalno širiti spektar aktivnosti na obostranu korist. Više...