U Novinarskom domu u Zagrebu je 15. rujna 2016. godine održana konferencija za novinare o stanju u sportskoj psihologiji u Hrvatskoj danas kao i regulativi koja ju prati. Konferenciju su organizirali Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo, a na njoj je uz predsjednike ovih krovnih strukovnih institucija Hrvoja Gligore i Josipa Lopižića govorio i predsjednik Stručnog razreda za psihologiju sporta HPK Amir Zulić.

   U uvodnom dijelu, Hrvoje Gligora je predstavio kronologiju nastanka zakonske regulative iz psihologije sporta: od izrade Standarda rada psihologa u području psihologije sporta, do Elaborata o posebnim dopusnicama iz područja psihologije sporta – psihološke pripreme sportaša, reguliranja stručnog naziva sportskog psihologa i u konačnici, edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz ovog područja. Naglašena je svrha donošenja ovakve regulacije kojoj je glavni cilj zaštita krajnjih korisnika od pružanja nestručnih oblika usluga, kao i osiguravanje kvalitetne usluge od strane sportskih psihologa putem zahtjeva za stalnim usavršavanjem i poštivanjem Zakona o psihološkoj djelatnosti i Kodeksa etike psihološke djelatnosti.

   O međunarodnim iskustvima u reguliranju ove grane psihologije govorio je Josip Lopižić, predstavivši ukratko neka američka i engleska iskustva, ali je istaknuo i kako je hrvatski model u europskom okruženju prepoznat kao dobar način reguliranja profesije te će kao takav vjerojatno naći svoju primjenu i u drugim europskim zemljama. Najavio je i početak održavanja edukacije za posebne dopusnice iz psihologije sporta koja u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva počinje 24. rujna 2016. godine.

   Amir Zulić govorio je o svakodnevici sportskih psihologa, važnosti i ulozi sportskog psihologa u radu sa sportašima, trenerima i timovima, i ukazao na potrebu prisutnosti psihologa u timu koji radi na pripremi sportaša. Predstavio je neka pozitivna iskustva iz hrvatske prakse, no naglasio je kako se svakodnevnoj praksi mnogi nepsiholozi predstavljaju kao sportski psiholozi nudeći usluge psihološke pripreme za sportaše, što nije u skladu sa zakonskim odredbama. Upravo su zato psiholozi preko svojih strukovnih tijela pokrenuli inicijative boljeg upoznavanja novinara, sportskih saveza i drugih sportskih institucija sa svrhom regulative kojoj je primarni i najvažniji cilj zaštita korisnika naših usluga, ali i dobrobit koju u svojem radu dobivaju od sportskih psihologa. 
 

Prilozi:

Standardi rada psihologa u području psihologije sporta

Pravilnik o stručnom nazivu psihologa u području psihologije sporta

Elaborat o posebnim dopusnicama iz područja psihologije sporta

Program edukacije za stjecanje posebne dopusnice u području psihološke pripreme sportaša

Popis sportskih psihologa - stručnjaka za psihološku pripremu sportaša

Temeljem Plana rada Hrvatske psihološke komore za 2016. godinu, usvojenog na 28. Skupštini Hrvatske psihološke komore, Upravni odbor je na svojoj 5. sjednici od 15. rujna 2016. donio

Odluku o produljenju poziva za  prijavu kandidata za rad
u stručnim povjerenstvima Hrvatske psihološke komore

Produljuje se Poziv za sljedeća stručna povjerenstva:

1. Povjerenstvo za psihodijagnostička sredstva – 2 člana
- Djelokrug rada povjerenstva je:

1. predlaganje kategorije psihodijagnostičkog sredstva,
2. predlaganje uvrštavanja pojedinog psihodijagnostičkog sredstva u Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava, koji donosi Upravni odbor Komore.
3. predlaganje Upravnom odboru Komore postupka u slučajevima neovlaštenog korištenja psihodijagnostičkih sredstava,
4. predlaganje mjera za poboljšanje uporabe i zaštite psihodijagnostičkih sredstava.

2. Povjerenstvo za privatnu praksu – 1 član
- Povjerensto odlučuje o zahtjevu za otvaranje privatne psihološke prakse.

3. Povjerenstvo za priznavanje statusa kliničkog psihologa – 1 član
- Povjerenstvo odlučuje o zahtjevima za priznavanje statusa kliničkog psihologa.

4. Povjerenstvo za stručni nadzor – 3 člana
- Povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:

1. izrađuje prijedlog liste psihologa koji će provoditi stručni nadzor (u nastavku teksta: provoditelj stručnog nadzora),
2. izrađuje stručne kriterije po kojima će se provoditi stručni nadzor,
3. izrađuje prijedlog godišnjeg plana stručnog nadzora,
4. vodi evidenciju o provedenom stručnom nadzoru i predloženim, odnosno poduzetim mjerama,
5. sačinjava godišnje izvješće o stručnom nadzoru,
6. koordinira provođenje stručnog nadzora s nadležnim inspekcijama i drugim nadležnim tijelima,
7. obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom i općim aktima Komore.

UVJETI:

- za T.1. – T.2.:
o   U Povjerenstva se mogu imenovati članovi  Komore koji imaju osnovnu dopusnicu i najmanje 5 godina radnog iskustva u obavljanju psihološke djelatnosti

- za T.3.
o   U Povjerenstva se mogu imenovati članovi  Komore koji imaju osnovnu dopusnicu i priznati status kliničkog psihologa

- za T.4.
o   U Povjerenstva se mogu imenovati članovi  Komore koji imaju osnovnu dopusnicu i najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju psihološke djelatnosti.

Rok za podnošenje prijava je 10. listopada 2016.

Uz prijavu je potrebno priložiti životopis te dokaze o ispunjavanju uvjeta za ona povjerenstva za koja su navedeni posebni uvjeti (radno iskustvo).

Prijave se podnose pisanim putem, na adresu: Hrvatska psihološka komora, Iblerov trg 9/VI, 10000 Zagreb.

Obavještavamo potencijale studente da je na web stranici Poslijediplomske referade objavljen natječaj za upis na Specijalistički studij iz kliničke psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Ako imate dodatnih pitanja, slobodno se obratite tajnici studija Antoniji Maričić na e-mail specklin@ffzg.hr

Cijenjene kolegice i kolege,

obaviještavamo Vas da su objavljeni materijali o kojima će se raspravljati na 29. izvanrednoj sjednici Skupštine Hrvatske psihološke komore, a dostupni su Vam nakon što se preko korisničkog računa logirate na web stranice Komore.

KLASA: 003-08/16-01/02
URBROJ: 251-375/01-01-16-1
Zagreb, 28. lipnja 2016.

Temeljem članka 13. Statuta Hrvatske psihološke komore i članka 3. i 12. Poslovnika o radu Skupštine Hrvatske psihološke komore, sazivam 29. izvanrednu Skupštinu Hrvatske psihološke komorekoja će se održati u subotu 09. srpnja 2016. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, Zagreb, Dvorana D-II, s početkom u 13:00 sati i sa sljedećim  

DNEVNIM REDOM:

1.     Ponuda za kupnju poslovnog prostora

Materijali za sjednicu Skupštine bit će objavljeni 05. srpnja 2016. godine na web-stranicama Komore i biti će Vam dostupni nakon što se preko korisničkog računa ulogirate na web-stranice.

Radi što bolje organizacije rada Skupštine, molimo Vas da svoj dolazak svakako potvrdite do 06. srpnja 2016. godine, pisanom obavijesti Tajništvu Komore poslanom faksom ili e-mailom.

Srdačno,

Hrvoje Gligora
predsjednik Hrvatske psihološke komore

Dana 23. lipnja 2016. otvoreno je savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=3495

Opis savjetovanja: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poziva zainteresiranu javnost da se odazove savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje. Cilj savjetovanja je prikupiti mišljenja, primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje. Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava odgoja i obrazovanja. U njima se navode načela organizacije odgojno-obrazovnog procesa, učenja i poučavanja te vrednovanja i izvješćivanja karakteristična za pojedinu razinu, odnosno vrstu odgoja i obrazovanja. Svrha je Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje određivanje zajedničkog okvira strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nacionalni kurikulum potiče kontinuirani razvoj strukovnog obrazovanja u skladu s razvojnim ciljevima hrvatskog gospodarstva. Predviđeno vrijeme trajanja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje je 30 dana.

Savjetovanje je otvoreno do 24. srpnja 2016., a provodi ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Dana 23. lipnja 2016. otvoreno je savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=3490

Opis savjetovanja: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poziva zainteresiranu javnost da se odazove savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Cilj savjetovanja je prikupiti mišljenja, primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava odgoja i obrazovanja. U njima se navode načela organizacije odgojno-obrazovnog procesa, učenja i poučavanja te vrednovanja i izvješćivanja karakteristična za pojedinu razinu, odnosno vrstu odgoja i obrazovanja. Nacionalnim kurikulumom za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje nastoji se svim učenicima omogućiti da razviju sve svoje potencijale, budu spremni za cjeloživotno učenje, suradnju s drugima i aktivno sudjelovanje u životu zajednice. Njime se pružaju smjernice za oblikovanje procesa učenja i poučavanja u kojemu je naglašena učenikova aktivna uloga u učenju i učiteljeva odgovornost u stvaranju kvalitetnih uvjeta učenja te uvažavanje različitosti učenika kako bi svako dijete dobilo poticaj i podršku u razvoju svojih punih potencijala. Predviđeno vrijeme trajanja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje je 30 dana. 

Savjetovanje je otvoreno do 24. srpnja 2016., a provodi ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Dana 23. lipnja 2016. otvoreno je savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=3493

Opis savjetovanja: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poziva zainteresiranu javnost da se odazove savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje. Cilj savjetovanja je prikupiti mišljenja, primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje. Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava odgoja i obrazovanja. U njima se navode načela organizacije odgojno-obrazovnog procesa, učenja i poučavanja te vrednovanja i izvješćivanja karakteristična za pojedinu razinu, odnosno vrstu odgoja i obrazovanja. NKGO određuje gimnazijsko obrazovanje kao obrazovanje koje pruža zaokruženo iskustvo učenja i time omogućuje cjelovit razvoj mladih osoba, razvoj temeljnih znanja i vještina potrebnih za razumijevanje svijeta u kojem žive i za nastavak obrazovanja te razvoj generičkih kompetencija nužnih za cjeloživotno učenje i aktivno sudjelovanje u različitim društvenim procesima. Polazeći od činjenice da ostvarenje tog cilja od škola zahtijeva uspostavljanje okružja za učenje koje uzima u obzir specifičnosti različitih situacija učenja i potreba učenika, NKGO je oblikovan kao kurikulumski dokument koji omogućuje primjerenu razinu autonomije, fleksibilnosti i učeničkog izbora orijentacije. Predviđeno vrijeme trajanja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje je 30 dana. 

Savjetovanje je otvoreno do 24. srpnja 2016., a provodi ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Dana 23. lipnja 2016. otvoreno je savjetovanje o Prijedlogu izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=3488

Opis savjetovanja: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poziva zainteresiranu javnost da se odazove savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Cilj savjetovanja je prikupiti mišljenja, primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Prijedlogu izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se svrha, vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava odgoja i obrazovanja. U njima se navode načela organizacije odgojno-obrazovnog procesa, učenja i poučavanja te vrednovanja i izvješćivanja karakteristična za pojedinu razinu, odnosno vrstu odgoja i obrazovanja. Kurikulum predškole temelji se na jednakim polazištima, ciljevima, vrijednosnim orijentacijama, načelima i oblicima rada kao i kurikulum vrtića i ne sadrži elemente „školifikacije“ u bilo kojem obliku. Namjena mu je: — osiguranje cjelovitih iskustava igre i učenja u zajednici vršnjaka, — stjecanje kvalitetnih iskustava institucijskog odgoja i obrazovanja, — razvoj emocionalne i socijalne sigurnosti, — razvoj kompetencija u dijalogu s okruženjem, drugom djecom i odraslima. Predviđeno vrijeme trajanja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu izmjena i dopuna Nacionalnog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je 30 dana. 

Savjetovanje je otvoreno do 24. srpnja 2016., a provodi ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Dana 23. lipnja 2016. otvoreno je savjetovanje o Prijedlogu Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=3486

Opis savjetovanja: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poziva zainteresiranu javnost da se odazove savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika. Cilj savjetovanja je prikupiti mišljenja, primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Prijedlogu Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika. Prijedlog Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika predstavlja nacionalni kurikulumski dokument kojim se osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve nacionalne kurikulumske dokumente, a odnose se i na kurikulumske dokumente izrađene na ostalim razinama. U svojoj razradi Okvir daje: -tumačenje općih vrijednosti i načela odgojno-obrazovnoga rada s darovitom djecom i učenicima -smjernice i opće upute za proces identifikacije darovitih i organizaciju odgojno-obrazovne podrške u različitim dijelovima odgojno-obrazovnoga sustava te za različite vrste i stupnjeve darovitosti -smjernice i opće upute za vrednovanje i izvješćivanje o postignućima i napredovanju darovite djece i učenika -određenje uloga i zadaća pojedinih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa u radu s darovitima, posebice tima za darovite svake odgojno-obrazovne ustanove - prijedloge mogućih oblika suradnje s roditeljima u brizi i osiguravanju podrške razvoju darovitih. Predviđeno vrijeme trajanja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika je 30 dana. 

Savjetovanje je otvoreno do 24. srpnja 2016., a provodi ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Dana 23. lipnja 2016. otvoreno je savjetovanje o Prijedlogu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=3483

Opis savjetovanja: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poziva zainteresiranu javnost da se odazove savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama. Cilj savjetovanja je prikupiti mišljenja, primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Prijedlogu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama. Prijedlog Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama predstavlja nacionalni kurikulumski dokument kojim se osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve nacionalne kurikulumske dokumente, a odnose se i na kurikulumske dokumente izrađene na ostalim razinama. Okvir se temelji na univerzalnim vrijednostima jednakih prava na odgoj i obrazovanje svakog djeteta i učenika, odnosno na ideji „škole za sve” (odgojno-obrazovne ustanove dostupne svoj djeci / svim učenicima). Obuhvaća specifičnosti u provedbi kurikuluma kod djece/učenika s teškoćama kojima se osiguravaju jednake moguć¬nosti pristupa i sudjelovanja u odgoju i obrazovanju te postizanja odgojno-obrazovnih ishoda na ravnopravnim osnovama. Smjernice koje ovaj dokument daje za sve korake odgojno-obrazovnog procesa pomoći će učiteljima, stručnim suradnicima, roditeljima i svim ostalim sudionicima u ostvarenju ciljeva odgoja i obrazovanja djece/ učenika s teškoćama. Predviđeno vrijeme trajanja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama je 30 dana. 

Savjetovanje je otvoreno do 24. srpnja 2016., a provodi ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Dana 23. lipnja 2016. otvoreno je savjetovanje o Prijedlogu Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju.

Savjetovanje je moguće pronaći na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=3481

Opis savjetovanja: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta poziva zainteresiranu javnost da se odazove savjetovanju sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. Cilj savjetovanja je prikupiti mišljenja, primjedbe i prijedloge zainteresirane javnosti o Prijedlogu Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. Prijedlog Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju predstavlja nacionalni kurikulumski dokument kojim se osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve nacionalne kurikulumske dokumente, a odnose se i na kurikulumske dokumente izrađene na ostalim razinama. Usklađujući se s ciljevima, vrijednostima i načelima cjelovitoga kurikulumskog sustava, Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju (dalje: Okvir) stavlja naglasak na: ̶ procese učenja ̶ ostvarivanje napretka i unapređivanje učenja ̶ suradnju i jačanje odgovornosti svih sudionika odgojno-obrazovnoga procesa ̶ olakšan prolazak učenika odgojno-obrazovnim sustavom ̶ osiguranje jednakih mogućnosti za sve učenike. Predviđeno vrijeme trajanja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Okvira za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju je 30 dana.

Savjetovanje je otvoreno do 24. srpnja 2016., a provodi ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

Europa se suočava s priljevom izbjeglica koji je bez presedana u skorije vrijeme. Ove izbjeglice bježe od rata, nasilja, terorizma, političkog progona i siromaštva. Riskiraju svoje živote kako bi prešle mediteransku i druge granice te došle u Europu, gdje se nadaju pronaći rješenje za svoju situaciju i sigurno mjesto za život. Mnoge ne prežive prijelaz ili izrabljivanje od krijumčara ljudima, kao što smo vidjeli u posljednje vrijeme. Iako se humanitarna podrška poboljšava i neke zemlje EU preuzimaju velik broj izbjeglica, izbjeglice se uglavnom susreću s ogromnim poteškoćama u pronalaženju novog mjesta za život, u prilagodbi na svoje novo okruženje, u izgradnji novog života usred predrasuda i neprijateljstva te u suočavanju s problemima psihičkog zdravlja prouzročenim njihovim stresnim iskustvima.

Zajednica psihologa u Europi, koju zastupa Europski savez psiholoških društava (European Federation of Psychologists Associations – EFPA), slijedi poziv Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, Antónia Guterresa, koji tvrdi: “Europa ne može napredovati u odgovoru na krizu pristupajući joj parcijalno ili u malim koracima. Ni jedna zemlja to ne može učiniti sama i niti jedna zemlja ne može odbiti  učiniti svoj dio (…) Jedini način rješavanja ovog problema je da Europska unija i sve zemlje članice primijene zajedničku strategiju, temeljenu na odgovornosti, solidarnosti i povjerenju”. (1)

EFPA poziva sve europske vlade, agencije, zajednice i sve nadležne na uključivanje  europskih  psihologa u nastojanja rješavanja izbjegličke krize, u koordinaciji s organizacijama članicama EFPA-e, dostupnim u 36 zemalja.

EFPA također poziva sve psihologe u Europi da svoju stručnost učine dostupnom onima koji pokušavaju pomoći u ovoj situaciji, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Prof. Telmo Mourinho Baptista, predsjednik EFPA-e, navodi: "Mi smo odgovorni za korištenje naše stručnosti u traumi, žalovanju, posljedicama gubitka zajednice i poteškoćama u prilagodbi na nove uvjete života, na najbolji mogući način u ovoj humanitarnoj katastrofi."

EFPA poduzima aktivnosti sa svim svojim udrugama članicama, Stalnim odborom za psihologiju katastrofe i krize, Stalnim odborom za psihologiju u zajednici, kao i s radnim skupinama za kulturalnu i etničku različitost te s Odborom za ljudska prava, kako bi unaprijedila razmjenu znanja i suradnju. Također, osniva radnu skupinu za razvoj akcijskog plana za mjesece koji slijede.

Baptista: "Ova izmještanja nisu novost u povijesti Europe, ali sada imamo znanje i resurse, a time i dužnost pomoći onima u potrebi. Ova kriza će imati dugoročne posljedice. Način na koji se sada njome bavimo obilježit će budućnost mnogih. Sada je vrijeme za pridržavanje vrijednosti temeljenih na ljudskim pravima i djelovanje u skladu s njima."

(1) http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=51797#.Vfvd3qzos0M
* http://www.efpa.eu/

EFPA – European Federation of Psychologists’ Associations
Rue du Marché aux Herbes 105/39 – 1000 Brussels – Belgium
www.efpa.eu +32 2 5034953 – headoffice@efpa.eu

Konferencija za novinare: Trebaju li nam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Novinarski dom, Zagreb, 17. lipnja 2015. godine

Cilj nam je da magistri psihologije sa statusom kliničkog psihologa, a zaposleni su u sustavu zdravstva i pružaju usluge zdravstvene zaštite novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti postanu zdravstvenim radnicima – istaknuo je predsjednik Hrvatske psihološke komore Hrvoje Gligora na današnjoj konferenciji za novinare u zagrebačkom Novinarskom domu organiziranoj o temi 'Trebaju li vam klinički psiholozi? Tko su, što rade, kako ih drugi vide – uz osvrt na javnu raspravu o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti'. Usto, predložit ćemo i nadopunu članka 14. u kojoj se zalažemo za revitalizaciju radnih mjesta kliničkih psihologa na razini primarne zdravstvene zaštite i to uvođenjem standarda zapošljavanja kliničkih psihologa u timu medicine rada i palijativne skrbi te zaštiti mentalnog zdravlja.

Andreja Bogdan, članica Upravnog odbora Komore rekla je kako će predloženi standardi smanjiti nepotrebno upućivanje pacijenata u bolnice i poboljšati  kvalitetu zdravstvenih usluga na primarnoj razini. Nataša Jokić-Begić s Odsjeka za psihologiju je navela niz inozemnih podataka koji ukazuju na potrebu uključivanja psihologa u primarnu zdravstvenu zaštitu jer se time značajno utječe na prevenciju psihičkih i tjelesnih bolesti, te bolje zbrinjavanje osoba oboljelih od raznih bolesti. Osim toga, time se postižu značajne ekonomske uštede za cjelokupni zdravstveni sustav.

Gordana Kamenečki-Puclin, predsjednica Stručnog razreda za kliničku psihologiju HPK istaknula je da je Komora u potpunosti normativno uredila područje svoje djelatnosti i stvorila preduvjete da se klinički psiholozi kao zanimanje, kako po svom opsegu i složenosti poslova, tako i po formalnom obrazovanju mogu svrstati u zdravstvenu djelatnost. HZZO početkom ove godine prepoznao je važnost kliničkih psihologa u zdravstvu, i pružio mogućnost sklapanja ugovora za samostalnu djelatnost kliničke psihologije na razini specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Većina zdravstvenih ustanova pozitivno je ocjenila ovu mogućnost i iskazala interes za sklapanje ugovora. Očekujemo da će konačno definiranje kliničkih psihologa kao zdravstvenih radnika omogućiti razvoj djelatnosti kliničke psihologije, te usluge kliničkih psihologa učiniti dostupnijima, čime će se povećati kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti zapošljavanje kliničkih psihologa.

Hrvatski prijevod Očitovanja Međunarodnog povjerenstva za testove o upotrebi testova i drugih mjernih instrumenata u istraživačke svrhe objavljujemo kao zajednički projekt Hrvatskog psihološkog društva i Hrvatske psihološke komore.

Hrvoje Gligora,
Predsjednik Hrvatske psihološke komore

Stručni razred za organizacijsku psihologiju i psihologiju rada

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje donio je 23. listopada 2013. odluku (objavljenu u NN 128/2013.) prema kojoj je izmijenjena i dopunjena Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. U skladu s tim, umjesto dosadašnjih usluga dijagnostičke psihologije, kraćeg psihodijagnostičkog intervjua te prikupljanja podataka psihološkim dijagnostičkim postupcima i metodama, novom odlukom odobrene su slijedeće usluge psihologa u okviru dijagnostičko-terapijskih postupaka:

Više..

Stručni razred psihologa u medicini rada uspostavio je suradnju s Udrugom profesionalnih vozača Convoy. U zajedničkom djelovanju u tom području nastojimo stalno širiti spektar aktivnosti na obostranu korist. Više...